Kad budu završeni planirani projekti, saobraćajno najudaljeniji delovi Beograda, biće povezani tako da će se za vrlo kratko vreme stizati iz njih i do njih.
Zahvaljujući Novom srpskom mostu Beograd će dobiti potpuno novu, uređenu saobraćajnu infrastrukturu sa obe strane reke.
Završetkom nove pristupne saobraćajnice na Novom Beogradu i izgradnjom velikog kružnog toka pred ulazak na Novi srpski most biće spojena tri nova kružna toka sa novobeogradske strane i formirana saobraćajnica koja će sa te strane reke spojiti sva četiri mosta. Ulice Jurija Gagarina, Vladimira Popovića i Bulevar Nikole Tesle, postaju praktično jedinstven novi bulevar koji prolazi paralelno sa Savom i Dunavom i spaja sve mostove, što nema nijedan grad u Evropi.
Ovim novim bulevarom Beograđani će moći da voze svoje automobile uz reke i imati mogućnost da, praktično, u poslednjem trenutku odluče preko kog će mosta preći u drugi deo grada (Most na Adi, Gazela, Novi srpski most, Brankov most).
Sa druge strane reke biće takođe formiran novi bulevar koji će spojiti sve mostove. Biće spojeni Bulevar Živojina Mišića koji se uliva Savsku ulicu, ona u Bulevar Vudroa Vilsona, pa u Karađorđevu ulicu, nakon čega će Beograđani i sa ove strane reke moći do poslednjeg trenutka da biraju preko kog će mosta preći na Novi Beograd, što je takođe do sada bilo nezamislivo, jer nismo imali povezane mostove.
Za poslednje tri godine rekonstruisano je više od 500 ulica, započet je najveći saobraćajni poduhvat u poslednjih nekoliko decenija „Mali metro", a unutrašnji magistralni prsten znatno će ubrzati saobraćaj.
Završetkom velike saobraćajnice na Novom Beogradu, izgradnjom mosta i tunela, spojiće se dva najudaljenija dela grada, zbog čega je ovaj projekat i nazvan „Mali metro”.
„Na taj način će se praktično od centra Novog Beograda pa do Slanačkog puta stizati za samo nekoliko minuta, bez ikakvog zaustavljanja. Ovo će biti jedan od projekata koji će najviše da promeni saobraćajnu sliku grada."
Prateći dinamiku razvoja Beograda, Uprava Grada radi na brojnim projektima koji će dodatno poboljšati saobraćajnu infrastrukturu.
Nova saobraćajna rešenja omogućiće lakšu mobilnost za stanovnike našeg grada, a unutrašnji magistralni prsten u samom jezgru Beograda znatno će ubrzati saobraćaj i smanjiti gužve u centru.
Brojni radovi na poboljšanju saobraćajne infrastrukture su u toku, ali se Grad Beograd trudi da i pored toga grad nesmetano funkcioniše.
Radovi koji se obavljaju u svim beogradskim opštinama, doprineće lakšem i kvalitetnijem životu građana.
Novi srpski most je od ogromnog značaja, imaće po dve trake u svakom pravcu, kao i posebnu bašticu za tramvaje, biciklističku i pešačku stazu.
Uz tunel, koji će biti nastavak u potezu od Ekonomskog fakulteta do Bulevara Despota Stefana, biće napravljena veza koja će „prokrviti“ taj pravac.
Na Novom Beogradu će biti izgrađeno pet kružnih tokova, što predstavlja novu saobraćajnu eru u našem gradu.
Prvi završen kružni tok povezuje Ulicu Vladimira Popovića sa Bulevarom Zorana Đinđića, drugi dva bulevara, Bulevar Nikole Tesle i Bulevar Mihajla Pupina, a u jednom od najfrekventnijih delova Novog Beograda, gde su ranije bile česte gužve i zastoji, pušten je u rad kružni tok kod Ušća.
Četvrti kružni tok je planiran na uglu Ulice Milentija Popovića i Bulevara Mihajla Pupina, a peti će biti izgrađen na ukrštanju Zemunskog puta i Ulice Vladimira Popovića.
Novi kružni tokovi u Beogradu znatno će poboljšati funkcionisanje saobraćaja.
Formiranjem kružnih tokova se ubrzava saobraćaj, smanjuju gužve i povećava bezbednost.
Kružnim tokovima se smanjenjuju gužvi u gradu, a bezbedniji su nego obična raskrsnica, jer u kružni tok ne može da se uđe velikom brzinom.
Uz završetak tunela i Novog srpskog mosta, fomira se nova saobraćajna petlja na Novom Beogradu u okviru koje se nalazi i novih pet kružnih tokova.
Gradonačelnik Šapić najavio je u decembru 2024. godine izgradnju kružnog toka na Trgu republike koji je u rad pušten 31. avgusta 2025. godine.
Saobraćajnica je dobila novu kolovoznu konstrukciju, prošireno je autobusko stajalište, asfalt je postavljen svuda osim u zoni samog kružnog toka, koji je popločan kamenom kockom. U središtu kruga biće postavljen Beogradski sat, kao novo obeležje grada koji spaja tradiciju i savremenu urbanu estetiku. Završeni su radovi na postavljanju postamenta. Takođe, zbog vizuelnog i bezbednosnog unapređenja, po obodu platoa Trga republike biće postavljene žardinjere sa rastinjem.
Kružni tok na Trgu republike je rađen uporedo sa četiri projekta: kružnim tokom na Trgu Nikole Pašića, proširenjem autobuske stanice takođe na ovom trgu, definisanjem taksi stanice kod Palate „Albanija” i puštanjem u saobraćaj Vasine ulice.
Kružni tok na Trgu Nikole Pašića izgrađen je u avgustu 2025. godine.
Završeni su radovi na uređenju raskrsnice sa kružnim tokom saobraćaja na raskrsnici ulica Trg Nikole Pašića i Dragoslava Jovanovića. Urađeno je i granitno popločavanje na trotaru ispred Narodne Skupštine kao i na trotoaru ispred Skupštine grada.
Semafori na kružnom toku kod Brankovog mosta su pušteni u rad i uključeni su u špicevima, radnim danima od 7 do 10 i od 14.30 do 18.30 časova. U ostalom periodu je trepćuće žuto, kada bi se trebalo pridržavati pravila koja inače važe u kružnom toku.
Postavljanje semafora na kružne tokove pokazalo se kao efikasno rešenje u zemljama poput Španije, Nemačke, Italije, a kod nas do sada nije primenjivano.
„Moja uloga i jeste da donosim u Beograd stvari koje nikada niste videli, koja je moja uloga ako se bavim samo onim što ste videli.“
Prema rečima gradonačelnika Aleksandra Šapića, ovo će postati standard u Beogradu, kao i u svim razvijenim evropskim metropolama, semafori se neće stavljati tamo gde nema potrebe za tim.
Unutrašnji magistralni prsten u samom jezgru Beograda znatno će ubrzati saobraćaj i smanjiti gužve u centru grada.
Novoformirani unutrašnji magistralni prsten povećaće protočnost saobraćaja od Brankovog mosta do početka Bulevara vojvode Bojovića i smanjiti gužve jer će, koristeći ovu obilaznicu, građani daleko brže stizati s jednog na drugi kraj grada nego kada voze kroz centar.
Plan je da se u 2026. godini završi projekat zatvaranja za kolski saobraćaj deonice uz Kalemegdan, kako bi se preko Knez Mihailove on pešački povezao sa Terazijama.
Autobuska stanica Beograd od septembra 2024. godine se nalazi na novoj lokaciji, u Bloku 42.
Izgrađena je preko puta starog Buvljaka po svim svetskim standardima. Dovoljno je komotna da primi veliki broj autobusa koji svakodnevno dolaze iz različitih pravaca Srbije, a na ovaj način je rasterećen saobraćaj u centru grada gde su bili česti zastoji.
Prostire se na površini većoj od 9 hektara i ima 65 perona. Do nje se brzo stiže tramvajem, autobusom i BG vozom.
Grad se trudi da umanji saobraćaj u centralnoj gradskoj zoni, a izmeštanjem autobuskog prevoza na Novi Beograd, lakše se funkcioniše, mogu da se prošire pešačke zone i da se znatno brže putuje kroz centar.
Grad Beograd od juna 2022. godine intenzivno radi na rešavanju zagušenja saobraćaja.
U Novom Beogradu je prošireno više ulica, kao što je vertikala u Bulevaru Zorana Đinđića.
U toku su radovi na proširenju Studentske ulice.
Planirano je uređenje saobraćajnice na 2 trake po smeru na potezu od Tošinog bunara do Marije Bursać. Na raskrsnici Marije Bursać i ulivno izlivnih rampi sa autoputa, planira se uređenje raskrsnice sa kružnim tokom saobraćaja. U zoni raskrsnice sa ulicom Tošin bunar planirano je proširenje na ukupno 6 saobraćajnih traka. Takođe, u sklopu projekta predviđeno je proširenje saobraćajnice na 3 trake, na potezu od raskrnice kod 11. aprila do Partizanskih avijacija. Takođe, predmet radova biće i izmeštanje autobuskih stanica u niše.
Završena je rekonstrukcija Ulice Teodora Drajzera, od Bulevara kneza Aleksandra Karađorđevića do Bulevara vojvode Putnika.
Ulica je proširena na tri trake, a urađena je alternativna signalizacija i kompletna rekonstrukcija vodovodne i kanalizacione mreže.
U toku su radovi na proširenju Bulevara vojvode Mišića tokom kojih će biti urađene tri trake i alternativna signalizacija, po uzoru na Drajzerovu ulicu.
Počeli su radovi na Bulevaru patrijarha Pavla, čijim zvršetkom se menja sadašnja saobraćajna slika u ovom delu grada.
U planu su i radovi na tunelu od Autokomande do Senjaka. Tunel bi omogućio da se nakon prelaska Mosta na Adi desno skreće za Banovo brdo i Požešku ulicu, a levo za tunel koji „izlazi” ispod Autokomande.
Višnjička ulica je postala bulevar u rekordnom roku, što je doprinelo velikom rasterećenju saobraćaja u ovom delu grada.
Rekonstrukcijom Višnjičke i ulice Mije Kovačevića, promenjen je svakodnevni život stanovnika Beograda, a s obzirom na to da se ovaj potez nalazi i na trasi prve linije metroa, u budućnosti će se rasteretiti saobraćaj u ovom delu grada.
Ulica Nikole Dobrovića, sa četiri trake je proširena na sedam.
Rešenja se prave i za stari deo grada kako bi saobraćaj bio protočniji. Tako su proširena stajališta na Zelenom vencu.
U skladu sa saobraćajnim rešenjima Vasina ulica je od maja 2025. godine otvorena za sva vozila u oba smera, a urađeno je i taksi stajalište u ovoj ulici, kao i nova saobraćajna signalizacija.
Sada se saobraćaj odvija u oba smera, što svim vozačima koji dolaze iz pravca ulice Pjarona de Mondezira (nekadašnja Tadeuša Košćuška) ili Pariske ulice omogućava direktnu vezu do Trga republike. a u saobraćaj za sva vozila je puštena i Vasina ulica.
„Građanima će dodatne saobraćajne trake mnogo značiti jer će smanjiti gužve“.
Završeni su radovi na rekonstrukciji Prizrenske ulice, na potezu od Zelenog venca do Balkanske ulice.
Predmet radova bila je izrada nove konstrukcije saobraćajnice i trotoara, kao i izrada parkinga za podužno parkiranje sa obe strane ulice.
Završeni su radovi u Karađorđevoj ulici, koja sada ima četiri trake.
Rekonstrukcijom i proširenjem centralnih gradskih saobraćajnica, Grad Beograd radi na ubrzavanju protoka saobraćaja.
U toku su radovi na probijanju podvožnjaka koji će spojiti Bulevar umetnosti sa Bulevarom Crvene armije. Ovo je još jedan od kompleksnijih projekata, budući da ide ispod pruge, bez ugrožavanja železničkog saobraćaja. Strateški je važan za saobraćaj na Novom Beogradu.
Povezivanjem ova dva velika bulevara rasteretiće se saobraćaj iz najprometnijih novobeogradskih ulica, Omladinskih brigada i Tošinog bunara. Očekuje se da će početkom proleća 2026. godine biti pušten u saobraćaj.
„Zanimljivo je da će ovo biti prvi bulevar koji će spojiti Savu i Dunav. Do sada u Beogradu nije postojala ulica koja povezuje naše dve reke“.
Izgradnjom pešačko-biciklističkog mosta spojiće se Novi Beograd od Bloka 70 do Ade Ciganlije.
Taj most bi trebalo da spoji ne samo Novi Beograd sa Adom Ciganlijom već i da pruži mogućnost građanima da dođu i do novog zoološkog vrta, koji će biti izmešten iz centra grada i lociran na Adi Ciganliji.
Grad Beograd je izgradio ili započeo gradnju 2.500 parking-mesta. U martu 2025. godine je izgrađen parking-prostor u Paunovoj ulici na Banjici sa 64 nova mesta, a izgrađeno je 440 novih parking-mesta u novobeogradskim blokovima 61, 62, 63 i 64.
„Za poslednje dve godine, od kada se nalazim na čelu Grada Beograda, obezbeđeno je duplo više parking-mesta nego za prethodnih deset godina."
„Pinki” je prva podzemna garaža, koja je u Beogradu izgrađena od 2005. godine.
Trenutno se grade podzemne garaže u Vlajkovićevoj i Skerlićevoj ulici, a planirana je i gradnja podzemnih parking-objekata kod „25. maja", pijace „Bajloni" i hotela Bristol.
Završetkom podzemnih garaža umnogome će se olakšati parkiranje jer svake godine ima od 10.000 do 15.000 novoregistrovanih vozila u glavnom gradu.